Svaka savremana osoba zivi dvesta na sat.
Svakodnevno,nama su dostupne razne informacije o vitaminima, proteinima, mineralima i namirnicama uopste. Mislimo da znamo sta je zdravo jesti , i da je bas nas nacin ishrane ispravan.
Postoji mnogo teorija o zdravoj ishrani i sve one se menjaju i uvek ima neka nova koja je trenutnno in, i neko novo naucno istrazivanje koje je vazno za pravilno koriscenje namirnica .
Pre nego sto sam pocela sa casovima joge, nisam vodila preterano racuna o sebi. Na prvom mestu su mi bila deca, kao i svakom roditelju, briga o njihovom zdravlju i pravilnoj ishrani. U razgovoru sa svojim trenerom joge Jelenom Kadenic saznala sam da tje potrebno malo korigovati ishranu kako bih u samom vezbanju bolje napredovala.
U jogi postoje neka jednostavna pravila u ishrani kojih bi se trebalo pridrzavati, ne samo zbog zdravlja tela vec i zbog zdravog uma. U filozofiji joge se kaze da nas um nastaje od hrane koju unosimo u svoj organizam.
Kako bi telo ostalo u dobroj kondiciji, bilo dobrog zdravlja i pripremilo se za praksu joge potrebno je slediti samo nekoliko pravila:
1. Hrana treba da bude lako svarljiva, i mora da prodje kroz nas organizam za tri sata. Ako se dobro razmisli o ovom pravilu, dolazi se do saznanja da je takve hrane malo, i ona je lako dostupna svima.
2. Treba jesti kuvanu hranu da nas organizam ne bi trosio energiju na varenje. Vezbama disanja mi punimo telo energijom, a fizickim vezbama zaustavljamo isticanje energije iz tela.
3. Stomak ne treba potpuno napuniti, a kamoli prepuniti. Jogini slede pravilo 1/3 hrane, 1/3 tecnosti i 1/3 vazduha. Na taj nacin covek se oseca lakim i ciste je glave.
Prejedanje ostecuje organizam, otupljuje um, predstavlja ozbiljno narusavanje ravnoteze i siguran je put ka bolesti. Tu vazi ona nasa stara poslovica “Zavrsi obrok kad ti je najsladje”.